Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.Slažem se
  • Parovi
  • Rezultati
  • Ljestvica

Hrvatski Telekom Prva liga, 32. kolo

27.04.2018. 18:00
Istra 1961
Istra 1961
:Inter-Zaprešić
Inter-Zaprešić
28.04.2018. 17:00
Dinamo
Dinamo
:Rijeka
Rijeka
28.04.2018. 19:00
Osijek
Osijek
:Lokomotiva
Lokomotiva
29.04.2018. 17:00
Rudeš
Rudeš
:Cibalia
Cibalia
29.04.2018. 19:00
Slaven Belupo
Slaven Belupo
:Hajduk
Hajduk

Pogledaj detaljnije

Nema boljeg sugovornika o stanci i pripremama nogometaša od negdašnjeg profesionalca na našim i portugalskim stadionima, magistra sporta specijaliziranog za najpopularniju granu, kondicijskog i trenera vratara te ravnatelja Akademije nogometa HNS-a u drugom četverogodišnjem mandatu.

foto: HNS
28.12.2017. 17:16

Profesor Mihačić tumači lako i autoritativno, stilom čovjeka koji potpuno vlada problematikom. A opet dovoljno jezgrovito i jasno čak i novinaru kome je od trenerske struke dosta bliža – sudačka. Za početak nas je zanimalo koliko hrvatska stvarnost svedena na dvije odvojene polusezone, analogno tome na dvoje pripreme, šteti i dalje?
- U načelu nije dobra. Zato što je u tih šest do osam intenzivnih tjedana najveći atak na organizam. Srećom, u međuvremenu ipak postaje bolje.

Zbog čega?
- Zbog napretka znanosti i pogotovo tehnologije čime se ta potrošnja svodi na najmanju mjeru. Premda je i sada sve usmjereno onom najvažnijem: rastu sposobnosti i kapaciteta s naglaskom na sportsku formu. Jer znanost i tehnologija razvijaju znanja o tijelu i njegovom ponašanju, temeljem čega se formiraju utjecaji. Iako je nogomet kolektivni sport, sve se češće i više pristupa s individualne strane. Svatko reagira drukčije. Osnovno je djelovanje na dišni, srčani i žilni sustav.

Sustav poseban za svakog natjecatelja?
- Apsolutno. U tome i jest potreba za inauguracijom eksperata za kondiciju, koji se bavi pojedincima, dočim šef struke i asistenti formiraju momčad i igru. Ljudi zaduženi za tjelesne komponente precizno snime što kome nedostaje i sukladno tome postupaju. Rezultat je izvanredan.

Traje dakle stanka. Duža zimi nego ljeti?
- Da, jer ograničavajući faktor je infrastruktura. Miruju praktički u svim europskim ligama, osim Engleza, najmanje sedam do deset dana. Mi oko tri tjedna. Što je predah manji, manji su gubici u funkcionalnom i motoričkom dijelu.

Mihačić se i te kako sjeća bazne aktivnosti dok je bio nogometaš:
- Svi smo radili sve; u prvih deset dana loptu bismo vidjeli jedino postavljenu na centru, da ne zaboravimo kako izgleda!

Zimi u Makarskoj ili Istri, ljeti na Kupresu ili Rogli. Drž' pa ne daj.
- Prerani start sezone znači i preranu formu, koju je teško održavati.

Nemamo ni natkrivenih ni grijanih terena, stoga se odlazi u toplije krajeve, u Tursku, Španjolsku, Portugal:
- Tamo nije upitna kvaliteta poligona ni brojnost suparnika za igranje i uigravanje. Svjedoci smo da Englezi, Španjolci pa i Nijemci rado skoknu do Emirata i Katara, sigurni u odlične uvjete.

Navodi zanimljiv primjer Francuza:
- Sjećamo se da su njihovi reprezentativci pripremama za EP i SP startali na planini, dovodeći i obitelj, bio je to 10-dnevni team building. Obvezna neobveznost s usklađivanjem bioloških satova!

U tom kontekstu nužno je ukazati na jednu opasnu situaciju:
- Pretreniranost, na nju valja i te kako paziti.

Nezgodna je valjda kao i nespremnost…
- Znamo da šefovi NBA-lige ratuju s FIBA-om glede slobodnih dana, kod njih se više igra negoli vježba. U našem nogometu se, za razliku od engleskoga u kojem je sve podređeno načinu igranja, još se sudionici prilagođavaju bacajući floskule „Nastupamo čak dva puta tjedno“, „Nije nam kadar širok“, „Igrači su umorni“. Ne, igrač je umoran ovisno o tome kako ga pripremiš.

Kada energetske sposobnosti počnu padati u stanci?
- Nakon 15 dana.

Je li poželjno raditi samoinicijativno?
- Da, ako je po planu i kakvom-takvom nadzoru. U protivnom kontraefekt može premašiti efekt. Uostalom, poznato je da je oporavak važniji od treninga!

Ne smije se zanemariti ni prehrana?
- Nipošto. Ni prehrana ni san, elementi koje neki podcjenjuju. Svojevrsni „depo“ treba puniti ugljikohidratima, naravno da koristi i unos različitih dodataka, minerala i vitamina. A što se tiče sna nema dvojbe da je posrijedi „prirodni doping“ – odmaraš srčani mišić i potičeš izlučivanje hormona rasta.

Koja je preporučljiva satnica ?
- Od 23.00 do 06.00. To s jedanaest na večer nije gluma s treniranjem šefove strogoće već nasušna potreba s obzirom na srce koje ne staje 24 sata dnevno. Dokazano je da se najmanje optereti u snu između 01.00 i 03.00, kada predahne najviše, najugodnije.

Aktualni su malonogometni turniri, što kaže Vatroslav?
- Nisam za permanentne nastupe profesionalaca s velikog igrališta, ni slučajno, podloga je sasvim drukčija. Tolerirao bih tek jednu/dvije humanitarne ili revijalne priredbe.

Usput, profesor veli da je najbolja kombinacija prirodne i umjetne trave, formula s Rujevice:
- Tada teren nije podložan habanju, i nema blata. Veseli HNS-ova inicijativa i konkretna investicija u igrališta prvoligaških sredina.

Članovi profi-klubova u pogon se vraćaju poslije blagdana Sveta Tri Kralja, 8., 9. ili 10. siječnja. Bit će dovoljna četiri tjedna obrade?
- Bez dvojbe. Stožeri su uglavnom kompletirani, svatko čini svoje. Velika većina ima stručno osoblje za sve vrste edukacije. Bitan je individualni pristup a ne unificiranost, da se izbjegne suprotan učinak. Oni momci koji u međuvremenu nisu ništa radili, ni simbolično, kreću s nule, drugi nešto jesu, treći su išli pojačanim ritmom, tako da skupina u tom smislu nije homogena, polazišta su na raznim razinama. Sve se svodi na proces.

Ljetni predah je u stvari kasnoproljetni:
- Zavisan o velikim završnicama državne selekcije i eventualnim sudjelovanjem klubova u kvalifikacijama za kontinentalne kupove.

Prof. Mihačić rekao je i ovo:
- Ne simpatiziram sintagmu „igrače valja osvježiti“. Kakvo osvježavanje? Svježe može biti jutro, ili upravo ubrano voće…

Nisu loše ni svježe ideje. Zaključna poruka glasi:
- Poanta nije u tome da išta bude maksimalno, već u tome da sve bude – optimalno.

Istinitom dosjetkom porekao je pak da nije sretna ni maksimalnost u golovima:
- Zar sredinom osamdesetih u makedonskim ligama utakmice nisu završavale 124:7 i 96:1, ili tako nekako, što je bio povod famoznim „Šajberovim mjerama“…

Još vijesti

  • Dinamov šampionski gard, Hajdukova nada u Kup

    23.04.2018.

    Dinamov šampionski gard, Hajdukova nada u Kup

    Pogledali smo što o derbiju svih derbija pišu dnevne tiskovine i portali, je li im se dopao nogomet, imaju li zamjerki na suđenje, smatraju li da je prvenstvo gotovo to jest odlučeno i kako im se...

  • Adam ili Arabi?

    22.04.2018.

    Adam ili Arabi?

    Ne samo veliki derbi – danas je veliki blagdan hrvatskog nogometa. Ima li većeg zadovoljstva i uzbuđenja od ugodnog iščekivanja utakmice drugoplasiranog i prvoplasiranog s ljestvice HT Prve lige na...

  • Zlatko Vujović: "Hajduk ima ogromnu šansu, ali pitat će se i Dinamo"

    19.04.2018.

    Zlatko Vujović: "Hajduk ima ogromnu šansu, ali pitat će se i Dinamo"

    Njega pamte i cijene. Kako ne bi, kad je Zlatko Vujović bio nevjerojatan igrač, strelovit ofenzivac i neumoljiv goleador. Blistavu karijeru u Hajduku slijedile su vrlo zapažene dionice na francuskim...

  • Branko Karačić: "Prestanimo podcjenjivati SP-skupinu"

    17.04.2018.

    Branko Karačić: "Prestanimo podcjenjivati SP-skupinu"

    On je doista pravi nogometaš i trener. Slavonac iz Ivankova koji je nosio dres Osijeka, Hajduka, Cercle Bruggea, KAA Genta, Linza i Union SG-a, koji je vodio Zagreb, Marsoniju, Osijek, Slaven Belupo...

Ljestvica

1.Dinamo31+3669
2.Hajduk31+3161
3.Rijeka31+3760
4.Osijek31+1652
5.Inter-Zaprešić31-1737
6.Lokomotiva31-736
7.Slaven Belupo31-1035
8.Rudeš31-2627
9.Istra 196131-2525
10.Cibalia31-3524